Dnevnik Diane Budisavljavić otvara novu Kino Zonu

Ovogodišnji apsolutni pobjednik Pula film festivala ovjenčan sa šest Zlatnih arena otvoriti će u petak, 18. listopada u 20 sati cjelogodišnje nezavisno kino Kino Zonu. Građani će uz filmsku projekciju imati mogućnost moderiranog razgovora s autoricom filma Danom Budisavljević po završetku projekcije.

Poljana Branka Stojakovića bila je ugodni topli ljetni dom Kino Zoni do zadnjih dana rujna. Posjeta od gotovo 1600 građana na 19 ljetnih projekcija pokazala je potrebu za cjelogodišnjim djelovanjem, ističu organizatori.

Nova programska shema Kino Zonu seli u prostor Kneževe palače, kapaciteta 130 mjesta, koja tako, u narednim mjesecima, postaje poprište dugometražnih igranih, dokumentarnih i animiranih filmova, gostovanja autora, filmskih predavanja i okruglih stolova. Za ovu uspješnu lokalnu filmsku inicijativu zaslužna je Zajednica udruga Centar nezavisne kulture uz podršku Gradskog ureda za kulturu i šport i Hrvatskog audiovizualnog centra.

Početak svih projekcija je u 20 sati, a održavat će se jednom tjedno Ulaznice po cijeni od 20 kuna mogu se nabaviti svakim radnim danom od 08 do 16 sati u uredu Centra nezavisne kulture (Zrinsko Frankopanska 3) ili na lokaciji prikazivanja prije početka projekcije. Blagajna na lokaciji se otvara u 19.15 sati.

DNEVNIK DIANE BUDISAVLJEVIĆ: Istinita priča o najboljim ljudima u najgorim vremenima

Austrijanka Diana Budisavljević uznemirena viješću da ustaška vojska odvodi žene i djecu u logore, iz svog zagrebačkog stana pokreće akciju kojom je do kraja Drugog svjetskog rata spašeno više od 10 tisuća djece. Iskrena gesta ljudskosti promijenila je sudbine mnogih, no velika humanitarna priča zbog Dianinog je nepodobnog podrijetla zatajena.

Uvjerena da njezin život nije vredniji od života progonjenih, Diana Budisavljević s nekolicinom prijatelja pokreće riskantnu akciju u kojoj iz logora u blizini Zagreba spašava više od 10 tisuća djece. Austrijsko podrijetlo u jednom trenutku išlo joj je u prilog, no u povijesnim previranjima ono postaje teretom zbog kojeg je najveća humanitarna priča Drugog svjetskog rata ostala neispričana.