Dugo me pekla savjest jer nisam branio Hrvatsku s puškom u ruci

Gost emisije "Nedjeljom u 2" bio je predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, podrijetlom iz Sali.

Na početku emisije je rekao da je jako dugo imao grižnju savjest jer nije branio Hrvatsku "s puškom u ruci".

- Otpratio sam veliki broj svojih vršnjaka iz Pariza koji su otišli kao dobrovoljci u rat. Dvadeset i tri muškarca te tri cure. Moj rođak Damir Grbin u Salima na Dugom otoku je također poginuo u operaciji Maslenica. I to su stvari koje vas jednostavno obilježe. Ja sam imao potrebu, na način na koji sam mogao dati svoj obol i mislim da koliko god dugo radili na tome, nikad se nećemo dovoljno odužiti onima koji su dali sve za Hrvatsku. Koji su proveli te najteže dane. I sav rad koji mi možemo pružiti i dati je neusporediv s onim što su oni dali. I to mi je svakodnevna motivacija, istaknuo je.

Objasnio je što je mislio kad je rekao da nam u borbi protiv pandemije nijedna mjera neće pomoći ako se svatko ponaosob ne počne odgovorno ponašati.

- Virus se širi na tri moguća načina. Fizičkim kontaktom, od čega se branimo fizičkom distancom. Drugi način je kapljični prijenos, od čega se štitimo maskama i također fizičkim odmakom. Treći način je aerosol - to su puno manje kapljice koje prolaze kroz masku i maska nas od toga djelomično štiti te otvoreni prozori i prozračivanje prostora. Te tri stvari ne može nijedna mjera države osigurati ako se na razini svakog od nas, ponaosob, ne budemo toga pridržavali, istaknuo je.

- Ovdje je jako važno donositi mjere na razini države koje će osigurati da nemamo velikih okupljanja na kojima se širi epidemija. Međutim isto tako netko može reći - da, ali 500 ljudi koji su se okupili na jednom mjestu i udaljeni su dva metra i ne miču se, nema šanse da će virus skočiti s jedne osobe na drugu. No ako vi to ograničite na 10 ljudi i tih 10 ljudi ne nosi masku, grli se, ljubi se, rukuje se - svi će se zaraziti ako je jedan zaražen. Sve se na kraju svodi na osobnu odgovornost. I treba jako dobro kombinirati jedno i drugo. Dakle, ovo je borba i države te društva, ne samo države, istaknuo je.

- Jako je važno da ljudi shvate da je ovo zajednička borba - i mjera koje će donijeti država i osobne odgovornosti. Najlakše je državi donijeti "lockdown", sve zatvoriti, zadužiti se i onda 10 godina da svi to otplaćujemo s vrlo umjerenim učinkom, ako se pritom mi pojedinci ne budemo odgovorno ponašali. Zbog toga kažem da je jako važno balansirati jer ovo nije sprint.

Usporedio je koronavirus sa Španjolskom gripom i rekao da je to scenarij kojeg se cijela Europa najviše bojala.

- I zato je važno naglasiti da ovo nije sprint. Ovo je maraton, treba preživjeti. Treba smanjiti broj zaraženih i preminulih do proljeća, a ne do mjesec dana. Mi nismo u mogućnosti, psihološki, kao društvo, a i gospodarski, a to je važno jer se zdravstveni sustav ne može održati ako nema gospodarstva koje ga financira. Dakle, ne možemo preživjeti šest mjeseci zatvoreni. Mi moramo pronaći vrlo ciljane, djelotvorne, efikasne mjere koje će nam omogućiti da zdravstveni sustav ne kolabira. On je sad jako opterećen, ali daleko je od kolabiranja i to je jako važno znati, istaknuo je.

Govorio je i o načinu funkcioniranja vladinog Znanstvenog savjeta.

- U Znanstvenom savjetu nema glasanja. Svatko ima pravo na svoje mišljenje. Izloži ga vrlo otvoreno. Tu su vrlo konstruktivne rasprave. O svim temama ne misle svi jednako. Na zadnjoj sjednici svi su se složili da ne treba ići u policijski sat, potpuni lockdown, već mjere treba postrožiti, rekao je.

Objasnio je zašto znanstvenik Ivan Đikić nije u Znanstvenom savjetu.

- Tu su pozvani zaista vrhunski stručnjaci u nekoliko disciplina. To je jedan multidisciplinarni znanstveni savjet. Imamo i virologe i infektologe i stručnjake javnog zdravstva i biomolekularne medicine. Tu smo uzeli najbolje Miroslava Radmana i Nenada Bana koji su definitivno od naših znanstvenika u Hrvatskoj i inozemstvu na tom području vrh. I jednostavno trebalo je pokriti sve ostale discipline, rekao je.

- Ja sam u prvoj varijanti čak i računao na gospodina Đikića i u prvom nacrtu Znanstvenog savjeta se premijer bio složio s tim. Međutim, trebali smo reducirati broj i onda smo sačuvali samo one najbolje i u tom segmentu nam se činilo da su doista Nenad Ban i Miroslav Radman vrhunski znanstvenici što ne umanjuje stručnost gospodina Đikića, dodaje.