IZLOŽBA O 75 GODINA OD OSLOBOĐENJA GRADA
I nakon rata bila je bojazan da će se Zadar vratiti Italiji
Na ovom području uz Talijane, ustaše, četnike, SS-ovce, partizane, djeluje i paravojna formacija Milizia Volontaria Anti Comunista, poznatija kao Banda, ustrojena od mjesnog stanovništva. Hrvate bi slale da siju teror u srpskim selima, a Srbe u hrvatskim, pa su tako izazivali daljnje sukobe.
.jpg)
Zadar je u povijesti često bio poseban grad, što se ogledalo i u sudbini tijekom prve polovice 20. stoljeća - dok su drugi hrvatski gradovi teroru fašizma bili izloženi nekoliko godina, Zadar je pod fašističkom vlašću bio pune 22 godine, od dolaska talijanske vojske 1922. godine. Upravo tu činjenicu istaknuo je kustos Vladimir Alavanja postavljajući izložbu "Oslobođenje od 22 godine fašizma i 75 godina od oslobođenja Zadra i pripojenja matici domovini", koje je u organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Zadra postavljena u Narodnom muzeju Zadar.
Alavanja se iz mirovine prihvatio posla oko sastavljanja izložbe vezane za ovu obljetnicu budući da su kustosi NMZ-a bili preokupirani drugim aktualnim projektima. Ona se, rekao je, mogla postaviti na drugi način i s drugim fotografijama, no on se odlučio na ovaj kronološki prikaz po razdobljima fašističke okupacije.
- Mussolini je svoje ideje odmah primijenio na Zadar, koji je po Rapalskom ugovoru bio dio Kraljevine Italije. Nekoliko fotografija prikazuje fašističke vojnike prije izbijanja rata. Dio je posvećen samom travanjskom ratu iz 1942. godine, u kojemu je Zadar prvi put bombardiran, što većina Zadrana ne zna. Nakon toga nestaje Kraljevina Jugoslavija, osniva se NDH ali Zadar nije u njoj, nego postaje glavni grad kraljevine Dalmacije, objašnjavao je na otvaranju izložbe Alavanja, upotpunjujući izlaganje fotografijama i mapama.
Tada se sve mijenja za otočane, obvezan je talijanski jezik, tjera ih se u fašističku vojsku. Na ovom području uz Talijane, ustaše, četnike, SS-ovce, partizane, djeluje i paravojna formacija Milizia Volontaria Anti Comunista, poznatija kao Banda, ustrojena od mjesnog stanovništva. Hrvate bi slale da siju teror u srpskim selima, a Srbe u hrvatskim, pa su tako izazivali daljnje sukobe.
- U zadarskom kraju utemeljena su četiri logora - na Ošljaku, Molatu, Zlarinu i Ugljanu. Puno stanovništva je odlučilo bježati na Vis, ali taj otok nije mogao primiti toliku masu ljudi pa su prebacivani u El Shatt i još dva manja logora u Egiptu. U Zadru i nakon kapitulacije Italije ostaje talijanska vlast, iako u grad ulaze Nijemci. Gradonačelnik je Vincenzo Sorrentino, sudac prijekog suda koji je 1942. mnoge poslao u smrt. Nisu svi Talijani bili fašisti, dio njih prešao je i u Partizane, nabrajao je Alavanja.
Ključna borba za Dalmaciju bila je Kninska bitka, nakon koje su partizani ušli u Zadar. Tamo su poražene dvije njemačke divizije, četnici popa Đujića i ustaše. Knin je u svakom ratu bio ključna točka za kontrolu nad Dalmacijom. U Zadar uplovljava engleska krstarica Colombo, zapovjedni brod za Istočni Jadran. Tito ih se bojao jer su Englezi bili uvijek za kralja, čak su i zauzeli dio Poluotoka i ogradili žicom, pa su značajne partizanske snage također stacionirane na Poluotoku.
- Nakon završetka rata postoji bojazan što će biti sa Zadrom, hoće li se Zadar vratiti Italiji. Tek 1947. godine potpisan je prvi sporazum kojim su regulirani odnosi između NR Jugoslavije i Kraljevine Italije, a sve je okončano tek 1975. godine potpisivanjem Osimskog sporazuma, koji je stupio na snagu 1977. godine, zaključio je Alavanja.
Nazočne je na otvaranju izložbe pozdravio predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Zadra Miljenko Letinić.
- Ovu jubilarnu 75. godišnjicu oslobođenja obilježit ćemo izložbom, prikazivanjem filmova Zadarski memento i Bitka na Neretvi te okruglim stolom. Vjerujem da će se i ovom izložbom spoznati istina o Narodnooslobodilačkoj borbi naših partizana, rekao je Letinić.
Na otvaranju izložbe nije bilo predstavnika gradske ili županijske vlasti, no zato su izložbu razgledali nekadašnji diplomat Ivica Maštruko, bivši gradonačelnički kandidat Ivo Bilić, Pavuša Vežić, Roman Segarić, Željko Mikin, Slavko Govorčin... Izložba ostaje otvorena do 15. studenog 2019.
| Izložba o Zadru pod fašistima i konačnom oslobođenju |
| Foto: 057info (L. P.) |