Iz Županije progurali umjetni morski greben uz koji će se vidjeti stanje ribljeg fonda

Zadarska struka, politika i poduzetništvo uspjeli su dovesti do prvog umjetnog ribljeg grebena u hrvatskom dijelu Jadrana. Preko resornog odjela Zadarske županije, projektni tim pročelnika Daniela Segarića te njegovih suradnica Katarine Skelin i Martine Glavić, u sklopu projekta Adri.SmArtFish od 3.2 milijuna eura, izborili su 259.995 eura.

- Umjetni morski greben od 8 tona dopremljen je u Gaženicu odakle će, čim se zato stvore idealni vremenski uvjeti na moru, biti otegljen do Ošljaka, na lokaciju 560 metara udaljenu od obale. Posao transporta i tegljenja povjeren je zadarskoj firmi Zadar Sub, doznajemo od pročelnika Segarića.

Morski greben bit će porinut i pratit će se zbivanje u podmorju vezano za riblji svijet kao pilot projekt. S obzirom na to da se radi o betonskoj građevini koja je  piramidalnog oblika, prema projektnom rješenju izrađenom u Zara Navis, pročelnik Segarić smatra kako neće imati utjecaj na okoliš. To je građevina od 50-tak kvadrat, dodaje pročelnik.

Prvi umjetni morski greben nije ništa novo u mediteranskim zemljama. Kod nas je to pilot projekt koji će se pratiti ne samo dok traje financiranje iz EU projekta, do kraja ove godine, već i dalje. Osim zadarskog sveučilišta na kojem je u sklopu Odjela za ekologiju i akvakulturu, formirana ekipa znanstvenika koja se bavi projektnim istraživanjima života u moru, tu je i Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

- Ti mladi ljudi sa Sveučilišta su nam dragocjeni suradnici, ističe Segarić kao i nezamjenjivu ulogu dr. Lava Bavčevića, kojeg kaže, treba samo pratiti. U kategoriju vrhunskih spada i Mario Lovrinov, sin poznatog, nažalost pok. zadarskog agronoma Danijela Dane Lovrinova. Iako je on u Istri, suradnik je na drugom ribarskom EU projektu Zadarske županije.

Županijski odjel za poljoprivredu i ribarstvo uspio je ovim projektom preskočiti administrativne barijere koje su do sad postojale za umjetni greben koji će dati informacije o stanju ribljih staništa u podmorju. - To nam je jako važno s obzirom da je u  našem akvatoriju uglavnom pjeskovito dno, a pritisak ribara je na kamenite površine na kojima se siromaši riblji fond, ističe Segarić.

Koje, kako i koliko će se okupljati oko morskog grebana znat će se nakon dužeg monitoringa.  Stručno praćanje dat će odgovore treba li nastaviti s umjetnim grebenima i poribljavati osiromašeni riblji fond na našoj strani Jadrana.