Na izložbi u Klovićevim dvorima i faksimil škrinje sv. Šimuna izrađen 1950. godine

U Klovićevim dvorima u Zagrebu sutra će se otvoriti izložba "Ars et Virtus Hrvatska-Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine", koja će biti prinos boljem razumijevanju Hrvata i Mađara. Iako bi najzanimljiviji izlošci trebali biti najstarija zastava Hrvatske, koja datira u 1647. godinu, s natpisom Croatiae te grbom - šahovnicom Hrvatske Kraljevine, a donedavno je bila nepoznata jer se nalazi u privatnoj zakladi plemićke obitelji Esterházy u Austriji, te kaciga i sablja Nikole Zrinskog iskovane od pozlaćenog željeza i mesinga, pažnju zaokuplja i replika škrinje sv. Šimuna, o kojoj je u javnosti do sada bilo malo govora.

Naime, uz škrinju sa svečevim tijelom koja se čuva u zadarskoj crkvi sv. Šime, koju je u originalu napravio zlatar Franjo iz Milana u drugoj polovici 14. stoljeća, oko 1950. izrađen je njezin faksimil, koji se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Srebrna škrinja remek-djelo je zlatarske umjetnosti, a važna je među ostalim i zato što su na njoj prikazani prizori iz svakodnevice onodobnog Zadra, iako je glavna tema dolazak tijela svetog Šimuna u Zadar. Kopiju škrinje izradio je Teodor Krivak-Klaužer (1900. - 1980.), učenik Ive Kerdića i jedan od naših prvorazrednih majstora graverskog zanata. Škrinja je izvedena u srebru (oko 240 kg) i zlatu (količinama istovjetnih originalu), tehnikom iskucavanja i predstavlja remek-djelo reproduktivne kiparske umjetnosti. Prvi put je izložena na izložbi "Zlato i srebro Zadra" u Zagrebu 1951. godine.

- Ne bismo trebali smetnuti s uma da taj dragocjeni predmet hrvatske baštine nije samo hrvatski. Škrinju sv. Šimuna dala je izraditi hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta, kći bosanskoga bana Stjepana II. Kotromanića i žena Ludovika I. Anžuvinskog, rekao je jučer Dragan Damjanović, jedan od idejnih začetnika i autora ove velike i vizualno atraktivne izložbe.

Izložba na drugome katu Galerije Klovićevi dvori u 12 soba pružit će uvid u dodire na području kulture i likovnih umjetnosti i prikazati najljepše umjetnine iz baštine mađarsko-hrvatskih veza u kronološkome rasponu od srednjega vijeka do 1918. godine. Bit će izloženo oko 140 eksponata, od koji 56 iz Mađarske i četiri iz Austrije, a predmeti su posuđeni iz crkvenih i samostanskih riznica, muzeja i galerija, arhiva i knjižnica, te privatnih kolekcija.