FOTO: GRAĐA KOJU SE PRIKUPLJALO GOTOVO 60 GODINA

Od kostura najstarijeg Dalmatinca Šime do nekropole Relja

Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru u Noći muzeja otvorio je stalnu izložbu arheološke građe, koja je prikupljena u gotovo 60 godina postojanja ovog Odjela

Piše: 057info / Sveučilište u Zadru , Foto: Sveučilište u Zadru

Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru u Noći muzeja otvorio je stalnu izložbu arheološke građe, koja je prikupljena u gotovo 60 godina postojanja ovog Odjela. Građa je prezentirana u izložbenom prostoru Odjela za arheologiju u zgradi Starog kampusa. Radi se o atriju na prvom ulazu, kojega su nekada krasili kipovi rimskih careva, kasnije premješteni u Arheološki muzej.

Voditeljica Arheološke zbirke Odjela za arheologiju Filipa Jurković Pešić izložbeni prostor podijelila je u dva dijela - prapovijest od srednjeg paleolitika do prvog stoljeća prije nove ere, te od vremena antike do Novog vijeka.

- Sav materijal potječe s istraživanja Odjela za arheologiju u posljednjih nekoliko desetljeća, koji je trenutačno kod nas na privremenoj pohrani. Posjetitelji prateći vremensku lentu na podu mogu vidjeti iz kojega je razdoblja pojedini pronalazak, od koštanog harpuna iz pećine Vlakno do nekih predmeta s početka 20. stoljeća, kaže Jurković Pešić.

Izložba je popraćena projekcijama fotografija i filmova te posterima s različitih arheoloških istraživanja Odjela za arheologiju. Na njima se mogu vidjeti brojni lokaliteti koje su profesori i studenti istraživali - pećina Vlakno na Dugom otoku, u kojemu je pronađen kostur Šime, najstarijeg Dalmatinca, zatim neolitičko naselje Pokrovnik između Šibenika i Drniša, liburnske gradine Nadin i Vrčevo, ranokršćanski sakralni kompleks Glavičine kod Ražanca, kasnoantički potopljeni brod u podmorju Pakoštana, ali i nešto bližih lokaliteta poput nekropole Relja na mjestu današnje stambeno-poslovne zgrade u Zrinsko-Frankopanskoj ulici. Izložbu je otvorio professor emeritus Brunislav Marijanović, pod čijim je vodstvom pronađen dobar dio nalaza.

- Nakon dugog rada zbirka je gotova i napokon ju možemo prezentirati javnosti u jednoj ovakvoj hvalevrijednoj manifestaciji poput Noći muzeja. Za razliku od drugih zbirki koje su formirane po kolonijama u trećem svijetu, naša zbirka je naša baština, na koju smo ponosni. Umjesto da ona bude predložak za snimanje serija i dokumentarnih emisija, mi smo ju predali javnosti i studentima, kako bi njezina osnovna funkcija bila edukacija. Oplemenili smo ovaj prostor koji je nakon odlaska kipova bio jedna sterilna zona, a vjerujemo da ćemo njime promovirati ne samo Odjel, nego i cijelo Sveučilište u Zadru, rekao je Marijanović, dodajući da je prostor uređen isključivo novcem kojega je Odjel priskrbio na tržištu.