Povećava se minimalac, satnica studentima, a što pada

S početkom godine na snagu je stupio niz novih zakona, ili izmjena i dopuna već postojećih, primjerice novi Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe, novi Zakon o strancima, paket zakona kojima se regulira peti krug porezne reforme - izmjene zakona o porezu na dohodak, na dobit, o PDV-u, o fiskalizaciji u prometu gotovinom, o financiranju lokalnih jedinica, kao i novi zakoni koji reguliraju bankarski sektor.... Na snagu su s početkom ove godine stupili i neki podzakonski akti, primjerice Uredba o minimalnoj plaći.

Tako od početka 2021. minimalna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 3.400 kuna, što je za 150 kuna ili za 4,61 posto više nego li 2020. godine. Uredbom je, naime, Vlada propisala da minimalna bruto plaća u ovoj godini iznosi 4.250 kuna, što je za 187,49 kuna više nego u prošloj godini.

Od povećanja minimalne plaće profitirat će i studenti koji rade preko student servisa, kojima poslodavci od početka ove godine moraju plaćati minimalno 26,56 kuna po satu, što je oko 4,7 posto više od dosadašnjih 25,39 kuna. Naime, odluku o minimalnoj naknadi za student svake godine donosi ministar znanosti i obrazovanja, a ona se izračunava tako da se iznos minimalne bruto plaće u Hrvatskoj podijeli sa 160.

Hrvatska će od ove godine svojim državljanima starijim od 65 godina koji nisu osigurali prihod za starost i ne ostvaruju pravo na mirovinu početi isplaćivati nacionalnu naknadu za starije osobe, i to u iznosu od 800 kuna.Ta je, popularno zvana nacionalna mirovina, regulirana novim Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe, a očekuje se kako će je u prvoj godini primati oko 20.000 korisnika. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) počeo je zaprimati prijave za tu nacionalnu mirovinu sredinom prosinca. HZMO će isplaćivati tu naknadu, i to preko poslovnih banaka. Prve isplate te naknade trebale bi krenuti u veljači, a za siječanj 2021. godine.

Izmjene Zakona o porezu na dohodak dio su zakonskog paketa koji regulira peti krug porezne reforme. Tim su izmjenama snižene stope poreza na dohodak - stopa od 24 posto na 20 posto, a od 36 na 30 posto.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak smanjuje se s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana). Ukida se, pak, oporezivanje godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka. No, povećava se porezno opterećenje za one koji ne prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima odnosno povećava se ta tzv. kaznena stopa za nesrazmjer imovine, s 54 na 60 posto. Riječ je o drugom dohotku po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena.

Novina je zakonskih izmjena i da građani koji iznajmljuju stan, ako ugovor ovjere kod javnog bilježnika, više sami neće morati u Poreznu upravu već će obvezu da taj ovjereni ugovor pošalju poreznicima imati javni bilježnici. Ako se, pak, ugovor sklapa bez ovjeravanja kod javnog bilježnika, građani će ga i nadalje sami trebati donijeti u Poreznu upravu. Financijski efekt izmjena poreza na dohodak procjenjuje se na dvije milijarde kuna, a kako je taj porez prihod lokalnih jedinica država će im to nadoknaditi preuzimajući na sebe fond izravnanja.

S početkom godine na snagu su stupile i izmjene Zakona o porezu na dobit, kojima se stopa toga poreza poduzetnike s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjuje s 12 na 10 posto. Također je s 12 na 10 posto smanjena stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a s 15 posto na 10 posto stopa poreza po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača, sportaša i sl.). Izmjene zakona stimuliraju i banke da s klijentima koji zapadnu u teškoće probaju dogovoriti djelomični ili potpuni otpis potraživanja.

Izmjenama Zakona o PDV-u podignut je prag za plaćanje PDV-a prema naplaćenim naknadama - sa 7,5 na 15 milijuna kuna.Također se proširuje mogućnost primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu. Iako većina odredbi toga zakona stupa na snagu s početkom ove godine, jedna važna odredba stupit će na snagu sredinom godine - od 1. srpnja 2021. i u Hrvatskoj će se na uvoz dobara iz trećih zemalja za proizvode male vrijednosti - do 22 eura (do 160 kuna) plaćati PDV.

U paketu petog kruga porezne reforme su i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, čijim se odredbama više ne propisuje blagajnički maksimum već će to pravilnikom propisati ministar financija, i to prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.

Hrvatska s početkom 2021. ukida model kvota za zapošljavanje stranaca iz trećih država i prelazi na novi model koji bi poslodavcima trebao olakšati zapošljavanje stranaca. Naime, do sada je Vlada donosila odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, kojima je ujedno utvrdila i popis djelatnosti i zanimanja te za njih i broj dozvola u jednoj godini. No, novim Zakonom o strancima, koji je također s današnjim danom stupio na snagu, uvodi se novi model koji se temelji na mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o opravdanosti zapošljavanja državljana trećih zemalja i izdavanja dozvola za boravak i rad. To znači da će poslodavci prije podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranaca prethodno zatražiti od HZZ-a provedbu testa tržišta rada.

S prvim danom nove godine na snagu je stupio i Zakon o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni. Njime se uređuju temeljna pitanja vezana uz položaj radnika u skladu i na temelju europskih pravnih izvora te se pruža okvir za naknadu za obavljeni rad i druge uvjete rada upućenih radnika.

Zakon o strancima je definirao i pojam digitalnog nomada - državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području RH. Privremeni boravak može se odobriti državljanima treće zemlje koji u Hrvatskoj namjeravaju boraviti ili borave u svrhu boravka digitalnih nomada - regulirao je novi zakon.

Poduzetnici u ovoj godini mogu računati na smanjenje nekih parafiskalnih nameta.Tako će plaćati 12 posto manju članarinu turističkoj zajednici, regulirano je izmjenama Zakona o članarinama u turističkoj zajednici. Njima je također omogućeno i da Porezna uprava rješenjem izmijeni visinu mjesečnog predujma članarine zbog značajnog pada poduzetničke aktivnosti, a uređen je i obračun paušalnog iznosa članarine kada osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu prvi put ishode rješenje o odobrenju u tekućoj godini, s obzirom na to da se članarina obračunava temeljem kapaciteta iz prethodne godine prema podacima iz sustava eVisitor.

Krajem prošle godine Vlada je donijela i novu uredbu o posebnom porezu na motorna vozila. Tom je uredbom reguliran izračun tog posebnog poreza s obzirom na novi sustav mjerenja emisija ugljičnog dioksida (CO2) novih automobila. Naime, s početkom 2021. u Europskoj uniji počinje puna primjena tzv. Globalno usklađenog ispitnog postupka za laka vozila (WLTP), a kako to znači da nova vozila više neće imati podatak o mjerenja CO2 prema starim homologacijskim pravilima već isključivo novi podatak, koji je prosječno veći za 25 posto, nužno je bilo donijeti novu uredbu kako ne bi došlo do poskupljenja vozila. Uz ekološku komponentu, poseban porez na motorna vozila ima i vrijednosnu komponentu, a novom je uredbom vrijednosni prag do kojega se poseban porez ne plaća podignut sa 150 na 200 tisuća kuna.