Tko su naručitelji i donatori umjetnina do 19. stoljeća?

Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru i Katedra za umjetnost ranog novog vijeka pri Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci u petak i subotu na Sveučilištu u Zadru organiziraju treći skup znanstvenog projekta "ET TIBI DABO: naručitelji i donatori umjetnina u Istri, Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji od 1300. do 1800. godine", pod nazivom Umjetnine, naručitelji i donatori II.

Cilj projekta ET TIBI DABO: naručitelji i donatori umjetnina u Istri, Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji od 1300. do 1800. godine je istražiti na nizu primjera utjecaj društvenih elita i pojedinaca na širenje određenih umjetničkih oblika, stilova i rješenja. Taj su proces na području priobalne Hrvatske dijelom kreirali i najvažniji predstavnici europskih dvorova, poput habsburških careva, bavarskih vojvoda, venecijanskih duždeva, apostolskih nuncija i kardinala. Uvid u razloge i odlike njihovih narudžbi omogućuje bolje razumijevanje položaja i htijenja lokalnih donatora u europskom kontekstu.

U izlaganju "Na tragu antičkih korijena: univerzalno i lokalno u narudžbama zadarskih humanista 15. i 16. stoljeća" Laris Borić s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru izdvojit će nekolicinu ikonografskih, formalnih i semantičkih aspekata više važnijih arhitektonskih i likovnih narudžbi zadarske humanističke elite 15. i 16. stoljeća nastalih u „klasičnome ključu". Prepoznaje se htijenje da se uz univerzalne postulate humanističkoga svjetonazora naglase i oni identitetski obrasci koji projekcije regionalnih, komunalnih, institucijskih i rodovskih identiteta, repozicioniraju u kontinuitetima antike, što u zadarskom srednjovjekovlju nisu ni bili utrnuti.

Nina Kudiš s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci govorit će o Frankopanima i Zrinskima kao donatorima i kolekcionarima slika u Hrvatskom primorju. Najznačajnija i u potpunosti dokumentirana frankopanska donacija je poliptih koji se nalazi u svetištu franjevačke crkve na otočiću Košljunu, smještenom u puntarskom zaljevu kod otoka Rab. Godine 1520. Katarina Dandolo, kći posljednjega krčkog kneza Ivana VII. Frankopana napisala je oporuku kojom određuje da njezino tijelo, nakon smrti, bude preneseno na Košljun i pokopano u crkvi, kojoj ostavlja tisuću dukata za opremu. Čini se da Frankopani i novi vlasnici većine njihovih kaštela u Hrvatskom primorju - obitelj Zrinski, od sredine 16. stoljeća nadalje gube interes za doniranje oltarnih slika crkvama i samostanima na svojim posjedima.

Skup će se održati 15. i 16. studenog 2019. u dvorani 113 Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru (Obala Petra Krešimira IV. 2) s početkom u 15 sati prvog dana skupa.