U Gaženici smo dobili glupu kućetinu kojoj ne možeš prići da te ne smoči ili propuše bura

Zadarski arhitekt Nikola Bašić u Večernjem listu je još jednom predstavio svoj veliki projekt Dalmapolisa, nove urbane, gospodarske i geopolitičke formacije čija bi žarišta bila Zadar, Šibenik i Split. Njegov integralni dio su "Vrata Zadra", projekt koji obuhvaća šire područje zadarskih Ravnica, a koji bi trebao razriješiti kaotično stanje u širem urbanom području između poluotočne povijesne jezgre i novih dijelova grada. Predviđena je podzemna garaža s 1.300 mjesta te terminal javnog prometa. Planira se i prokapanje povijesnih kanala, novo kazalište, centar za scenske i glazbene umjetnosti, gradski hotel, muzej zadarske košarke...

No bila je to i prilika za podsjećanje na nerealiziranu zgradu pučkog terminala u Gaženici, koju je nedavno obišao i premijer Andrej Plenković. Bašićev projekt je promijenjen kako bi se smanjili troškovi i projekt priveo kraju.

- Kad pomislim na Gaženicu, preplave me različiti osjećaji. Sretan sam što projekt prilazi kraju zbog svega dobroga što bi morao donijeti, a žalostan sam kako taj kraj izgleda. Originalni je projekt prije više desetljeća osmislilo multidisciplinarni tim stručnjaka i to je trebala biti moderna mediteranska, trajektna, kruzerska i putnička luka, nova vrata Hrvatske prema svijetu. U početku je projekt izazivao žilavi otpor iako je danas nezamislivo da je nekada bilo prisutno uvjerenje da je Gaženica predaleko te da se nova luka treba smjestiti ispred gradske bolnice, na plaži Kolovare. Za promjenu te paradigme najviše je zaslužan bivši gradonačelnik Božidar Kalmeta.

I gdje je zapelo?

- Zbog političke odmazde prema Kalmeti, ali i prema Zadru kao metaforičnoj utvrdi HDZ-a, vlada Zorana Milanovića devastirala je projekt u finišu, zamijenivši sofisticiranu lučku arhitektonsku strukturu jednom anemičnom i bezličnom zgradurinom. Umjesto projekta organiziranog za prometni standard najviše razine, sa suterenskom parkirališnom etažnom i krovnom fotonaponskom elektranom, dobili smo glupu jednoznačnu kućetinu kojoj ne možeš prići, a da te ne smoči kiša, propuše bura ili opeče sunce. Teško je potanko izložili kolika je šteta učinjena, ali ona je pregolema i za nju nikad nitko neće odgovarati, kao što nikad nitko nije odgovarao za slične svinjarije koje su učinili političari lišeni ikakve odgovornosti za štete koje općem dobru nanesu svojim inatom ili insceniranim sukobljavanjima.

Bašić je progovorio i o lošem prostornom planiranju zbog kojega strani investitori pretvaraju jedinstveni prostor u sintetske resorte.

- Tu nije riječ o klasičnoj okupaciji, mada ni to nije isključeno. Riječ je o puzajućem gubitku prostora kao nacionalnog bogatstva. Način na koji gospodarimo prostorom mnoge drži u uvjerenju da nam je pripao nezasluženo i da ga moramo predati u ruke onima koji će to raditi bolje od nas. Mnogi naši ljudi nisu dovoljno bogati da bi mogli sačuvati svoju baštinu te su je prisiljeni prodati. Za to dobivaju aplauze od onih čija je misija promicati konzumerizam.

U ovom kontekstu kritizirao je ponašanje Dogusa i Grada Zadra u projektu hotela Maraska.

- Ja sam se zalagao za inkluziju hotela u prostor i život grada, a oni su htjeli viši stupanj ekskluzivnosti. Žao mi je što Grad nije branio javni interes koji proizlazi iz mojeg pristupa, kao što mi je žao i što je sada taj projekt hiberniran iz razloga koji mi nisu poznati pa u srcu grada imamo zaraslu ledinu, a najatraktivnija gradska lokacija polako se pretvara u otužno smetlište.