Matica obilježava 50 godina Hrvatskog proljeća u Zadru: objavljeno članstvo iz 1970.

Zadarski ogranak Matice hrvatske, kojeg vodi prof. dr. Radomir Miro Jurić,  danas je, prigodni tekstom i popisom članova 1970. i 1971. godine, obilježio 50 godina Hrvatskog proljeća u Zadru.

- Na današnji dan, 11. siječnja 1972. godine, u Hrvatskoj su započeli masovni progoni matičara, studenata i intelektualaca, od kojih su mnogi u policijskim racijama uhićeni i maltretirani. Bio je to rezultat 21. sjednice CK SKJ u Karađorđevu, održane od 30. studenoga do 1. prosinca 1971., na kojoj je Josip Broz Tito naznačio nemilosrdan obračun s hrvatskim nacionalnim preporodnom. Riječi kojima je Josip Broz osudio hrvatsko političko rukovodstvo imale su izraziti odjek u Zadru, koji je označen kao jedno od središta „nacionalizma i šovinizma", što je u suvremenoj historiografiji nerijetko prešućeno i stavljeno u drugi plan. No, što se zapravo dogodilo i koja je uloga Zadra i šireg zadarskog područja u nacionalnom buđenju tijekom 1971. godine?

Dok su politički rukovodioci rješenja vidjeli isključivo unutar komunističkog uređenje, studentima i intelektualcima cilj predstavlja samostalna hrvatska država kojoj jugoslavenski okvir nije bio nužan. Događaji na republičkoj razini kolidiraju s liberalizacijskim pokretima u Zadru, gdje već 1965. godine djeluju javnosti manje poznati intelektualci okupljeni oko Mihajla Mihajlova (Davor Aras, Tereza Ganza-Aras, Nikola Čolak, Mirko Vidović i drugi), koji su tražili širenje demokracije te slobodu izražavanja i pisanja. U Zadru posebno ozračje nastaje nakon Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika, kojoj su podršku iskazali i zadarski profesori Dalibor Brozović i Franjo Švelec. U to je vrijeme zadarski gradonačelnik postao Kažimir Zanki, dok su se na političkoj sceni pojavili Stanko Pera, Gojko Pekota, Zvonko Festini, Ivo Sorić, Ivica Buterin, Šime Peroš, Rafael Božić, Ivan Aralica, Ljuban Burčul i drugi, koji su doprinijeli novom ozračju u kojem se tolerirala slobodnija misao.

Sve navedeno je stvorilo uvjete za hrabriji istup studenata okupljenih u Koordinacijskom odboru Saveza studenata, na čelu s Petrom Vuletom. Tako su studenti tijekom 1971. godine organizirali dvije priredbe pod nazivom „Hrvatska jučer i danas", na kojima su nastupili brojni intelektualci i disidenti poput Franje Tuđmana, Šime Đodana, Marka Veselice, Vlade Gotovca, Vjekoslava Maštrovića, Želimira Meštovića, Tereze Ganze-Aras, Antuna Vrdoljaka, Vice Vukova (s izvedbom pjesme „Tvoja zemlja"), Mike Tripala, Šime Ivasa i drugih. Na tribinama se aktualiziralo političko i gospodarsko stanje u Hrvatskoj, zbog čega je Zadar, naravno uz Zagreb, doživio brojne kritike na sjednici u Karađorđevu.

Sredinom 1970. na čelo Ogranka Matice hrvatske je došao prof. Stijepo Obad, za potpredsjednika je izabran prof. Ivan Aralica, dok su u Upravni odbor izabrani Ante Kitarović, dr. Glorija Rabac, Zlatko Štokić, Dinko Foretić, Nikola Davidović, Miljenko Mandžo, dr. Franjo Švelec, Jozo Balić, Branka Đaković i Heda Festini (1971. kooptirani Ivan Pederin, Rajko Savić i Vice Profaca). Matičari su tijekom 1971. osnovali više Povjereništava Matice hrvatske (u Poličniku, Bibinjama, Škabrnji, Posedarju, Preku i Stankovcima) te jedan zaseban Ogranak u Ninu.

Sve izraženijem osjećaju nacionalnog identiteta doprinio je i napad na hrvatske mladiće u Karinu 2. kolovoza 1971., kada su benkovački milicajci tijekom svečanog obilježavanja blagdana Gospe od Anđela prebili i zatvorili više osoba (od kojih je jedna preminula) zbog pjevanja pjesama poput „Marjane, Marijane" i „Vila Velebita." Proces nacionalnog buđenja dodatno je ubrzan nakon događaja u zadarskom poduzeću „Autrotransport", kada je otpušten veći dio hrvatskih radnika, a zaposlen veći broj radnika srpske nacionalnosti.

Osim hrvatskih zahtjeva, liberalizaciju društva su na zadarskom području koristili i srpski intelektualci okupljeni unutar Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, koji su isticali nužnost osnivanja zasebnih kulturnih institucija s ciljem očuvanja autonomnosti srpskog naroda. Posebno je važno istaknuti srpsku kulturnu večer održanu u rujnu 1971. godine u Islamu Grčkom, gdje je istaknut zahtjev da se Islam Grčki preimenuje u Islam Srpski.

Nakon sjednice u Karađorđevu kojom je slomljeno Hrvatsko proljeće, u Zadru je došlo do smjene gradskog političkog rukovodstva te progona u Ogranku Matice hrvatske u Zadru, Koordinacijskom odboru Saveza studenata, na Filozofskom fakultetu, u Pedagoškoj akademiji i Institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (Vjekoslav Maštrović i Davor Aras) te u brojnim poduzećima i školama. Uhićeno je više desetaka osoba, od kojih su neke osuđene na višemjesečne ili višegodišnje zatvorske kazne, uz gubitak mogućnosti zaposlenja i napredovanja. Širi zadarski kraj u kontekstu Hrvatskog proljeća postao je simbol nacionalne borbe, zbog čega je došao pod direktne partijske optužbe kao „žarište nacionalizma i šovinizma", navodi se između ostalogu objavi zadarskog ogranka Matice hrvatske.

U nastavku donosimo popis članova 1970. godine, a popis članova i podupiratelja 1971. godine i integralni tekst objave dostupni su na Facebook stranici MH Zadar.