Teorije o tome što će biti na mjestu zelenila uz pitanje tko ili što upravlja Gradom

Danira Travica iz Udruge Eko-Zadar dostavila je tekst kao komentar na slučaj zelene površine u Diklu.

- Nakon problema s otpadom, problemi sa zelenilom se po broju prijava na Zeleni telefon natječu s problemima nepropisnih intervencija u okoliš (bespravna nasipavanja obale i drugi tipovi radova u prostoru). Osim toga, svi smo svjedocima posljednjih nekoliko godina sve većoj betonizaciji i porastu sterilnih kompleksa stambenih zgrada sa praktički zanemarivim zelenim površinama.

Priznajemo da nije lako provjeriti sve informacije koje zaprimimo, ali ovoga puta nam se u kontekstu rasprave o zelenilu i općem dobru, čini korisnim, uz provjerljive informacije, podijeliti s javnošću i one informacije koje trenutno ne možemo provjeriti što zbog nedostupnosti informacija ili pak zbog složenosti potrage za istima. 

Što i zašto je objekt prijepora?

Posječena stabla borova u Diklu pored plaže kraj terena bivšeg odmarališta Gredelj posljednjih dana su tema mnogih ljutitih komentara na društvenim mrežama, a sad već i mnogih članaka. Dio stabala je nastradao prije koju godinu uslijed olujnog juga, a preostalih desetak borova je uklonjeno 19. travnja ove godine kako bi se mogli započeti sada već tekući radovi na terenima bivšeg odmarališta Gredelj.

Ako pogledamo na kastastar.hr predmetno područje, možemo vrlo lako doći do informacije da su katastarske čestice 1194/11, 1194/12, 1194/1 i 1206/2 u vlasništvu tvrtke Mobilnet d.o.o., ironično, klasificirane kao oranice, pašnjak, šuma i neplodno tlo. Dok prema izvatku iz zemljišne knjige ZK uloška 786, čestica 2307/1 nije u vlasništvu Grada Zadra, već u vlasništvu 1/1 Republike Hrvatske, sa zabilježbom od 17.6.2019. u kojoj stoji da je Gradu Zadru odbijen prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na spomenutu česticu.

Iz već objavljenih članaka jasno je da je komunalno redarstvo kontaktirano, kao i nadležne inspekcije i da se radi o devastaciji zelene zone, takvom određene Urbanističkim planom obalnog pojasa Diklo. Unatoč tomu, mišljenja javnosti o krajnjem ishodu su podijeljena i bez obzira na dosadašnja saznanja i informacije, ostaje nekoliko ključnih pitanja.

U nastavku navodimo one informacije koje možda „općem dobru život znače", ali za koje pak nemamo potvrdu.

Što će biti na mjestu zelene površine?

Jedan od izvora s kojim smo razgovarali navodi da dolazi, ili je došlo, do dogovora Grada Zadra i vlasnika terena o zamjeni terena, odnosno pomaka postojeće nerazvrstane ceste (k.č. 2268/5), na mjesto sada već nepostojeće zelene površine, koja bi se opet spajala s postojećom cestom, a sve sa ciljem da se te dvije čestice koje dijeli sama cesta spoje u jednu cjelinu. Osim toga, spominje se i izgradnja parkirališta za planirani hotel te navodna nadolazeća promjena u Generalnom urbanističkom planu Grada iz jednog parkirnog mjesta po stanu na dva.

Iz MO Diklo naveli su da je glasina o pomaku ceste apsurdna i nezamisliva te da se, prema njihovim saznanjima, radi o nadogradnji vodovodne mreže te da će se dio na kojem je bila zelena površina obnoviti, jer je po urbanističkom planu ta površina planirana kao zelena površina. Isto tako, gospođa iz MO Diklo navodi da uopće ne sumnja u ostvarenje planiranog zbog dosadašnjih pozitivnih iskustava sa suprugom samog vlasnika, Danka Ćorića. Hoće li se to uistinu ispoštovati, ovisi i o samom investitoru odnosno vlasniku koji ima i legalno pravo zagraditi sam teren. Iz drugih izvora saznajemo i da je Ćorić iskazala veliku želju da zazeleni i uredi površinu na prikladan način, ali da ju Grad u tome na neki način sprječava.

U tijeku raspitivanja o ovom slučaju, primili smo i informaciju o potencijalno sličnom slučaju pomjeranja privatnog i javnog interesa i u zoni Suha u Diklu. Navodno se ondje planirao projekt izgradnje stambenih zgrada na gotovo jedinoj preostaloj ledini na tom predjelu priobalja, a što je uključivalo i plan pomaka postojeće ceste bliže moru, odnosno nasipavanje pomorskog dobra kako bi se sama zgrada mogla izgraditi bliže moru. Navodno je gradska uprava već bila odobrila projekt, ali je predmet završio na sudu u Zagrebu nakon što su se mještani žalili na visinu zgrada zbog čega je na kraju obustavljen projekt.

Navedene informacije nas zaista upućuju na nužno promišljanje o tome tko i kako upravlja gradom, ali nam ujedno jačaju bojazan da bi se slučaj zamjene terena i pomaka ceste mogao dogoditi. Nužno je da se poveća ulaganje u zelene javne površine, kao i to da se očuvaju postojeće. Nadamo se da novoj gradskoj upravi, u kojem god sastavu ona bila, „razvoj održivosti" neće biti samo lijepa floskula već da će se u gradu i županiji podići razina transparentnosti, primjerenog korištenja općeg dobra i javnih sredstava kao i planiranja i provedbe projekata koji će zaista u jednadžbi isplativosti uključiti i dugoročno promišljanje kvalitete okoliša.

Apeliramo na sve službe koje su u nadležnosti ovoga slučaja da postupaju savjesno i transparentno, imajući na umu da kvaliteta okoliša ovisi o količini, raznolikosti i zdravlju stabala i ostaloga zelenila. Poruka građanima i građanima je da se ne ustručavaju prijavljivati nepravilnosti i štetne radnje na koje nailaze jer svi u demokratskom društvu imamo zajamčeno pravo na pristup informacijama, ali i pravo i na prijave i žalbe koje su u korist opće dobrobiti zajednice. Mi iz udruge „Eko-Zadar" želimo biti podrška u tome te stoga i vodimo Zeleni telefon koji je besplatni servis za prijavu različitih okolišnih problema. Ipak, želimo istaknuti da nismo i ne možemo preuzeti odgovornost monitoringa javnih i privatnih radova, javnih politika te načina planiranja i izvođenja projekata itd. jer za to nemamo kapaciteta. Kvaliteta okoliša treba biti stalni proces u nadležnosti svih, a pogotovo javne uprave i ostalih kojima moć pozicije, kapitala, utjecaja omogućuje i veći utjecaj na ulaganje u zdravlje okoliša.