Zadar je za život drugi najskuplji grad u Hrvatskoj

Iako kandidati za gradonačelnike ili župane rijetko govore o troškovima života u sredinama u kojima se natječu na izborima, za to bi itekako imali razloga. Na listi skupoće života u 608 gradova u svijetu portala Numbeo, globalne baze podataka o potrošačkim cijenama (namirnice, odjeća i obuća, taksi, komunalne usluge, internet, prijevoz, ponuda u restoranima, izdvajanje za sportske aktivnosti, za vrtić, školu), nalazi se i njih pet iz Hrvatske. Kako javlja Jutarnji list, najskuplji je Dubrovnik, koji je zauzeo visoko 65. mjesto, drugi je Zadar, na 275. mjestu, a slijede Split (312), Rijeka (322), Zagreb (346) i najjeftiniji Osijek, koji je na listi zauzeo 374. mjesto.

Mjesečni troškovi četveročlane obitelji u Zadru, izračunao je Numbeo, iznose 19.284 kune, bez troškova stanarine, što je za 26 posto skuplje nego u Zagrebu. Za samca troškovi života bez stanarine su 5.546 kuna, a stanarina je veća nego u Zagrebu za 30 posto. S druge strane, četveročlanoj obitelji u Osijeku, bez stanarine, potrebno je 12.980 kuna. No, u svih pet većih hrvatskih gradova skuplje je živjeti nego, primjerice, u Varšavi, Ljubljani ili Budimpešti. Naravno, razlika je još veća što se odlazi prema istoku, pa je tako život u Beogradu za trećinu jeftiniji nego u Zadru.

Na stranici je moguće uspoređivati troškove života u većem broju hrvatskih gradova, pa tako možete vidjeti kako je za jednaki standard u Karlovcu potrebno potrošiti 16.621 kunu, a u Zadru 23.000 kuna.

Kada je riječ o zemljama, na listi od njih 138, Hrvatska je na 42. mjestu, a od zemalja srednje i istočne Europe, neznatno su skuplje tek Estonija (41. mjesto) i Slovenija (38. mjesto), dok je život u ostalim zemljama znatno jeftiniji. Jedan od razloga tome, čini se, visoka je cijena osnovnih režija, a u koje se ubrajaju struja, grijanje, voda i smeće za stambeni prostor. Među 107 zemalja, na toj listi Hrvatska se nalazi na visokom 17. mjestu.

Troškovi života samo su jedan od brojnih kriterija prema kojim se ocjenjuje kvaliteta življenja u gradovima. Kada je riječ o glavnim gradovima, prošlogodišnje istraživanje njemačke kompanije, specijalizirane za preseljenja, Movinga iz Berlina, pokazalo je da među 150 gradova, Zagreb zauzima tek 135. mjesto, a lošije su plasirani tek glavni gradovi Litve, Latvije i Bugarske. Gradovi su ocijenjeni prema 16 kriterija, od toga koliki dio primanja odlazi na pokrivanje troškova života, do sigurnosti, kvalitete zraka, plaćenog dopusta roditelja, obrazovanosti i javnog prijevoza.

Tako je u kategoriji mobilnost, koja pokazuje učinkovitost privatnog i javnog prijevoza (razmatra se dužina i regularnost sustava, udjel putnika u ukupnom stanovništvu, te stupanj zagušenja prometa), Zagreb plasiran znatno lošije od usporedivih gradova iz drugih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi.